Kazneno pravo
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 40 | Nivo: Tetovski Univerzitet

Temeljni sadržaj kaznenog prava
Određeno ponašanje tj. događaj koji mora imati svoj pravni izričaj (mora u zakonu biti određeno kao kazneno djelo)
Kazneno djelo u materijalnom smislu: ponašanje čovjeka kojim se povređuju ona naročito ona vrijedna pravna dobra za koja se misli da bi njihovo ugrožavanje bilo osobito teško za zajednicu
Kazneno djelo u formalnom smislu: obuhvaća pravne pretpostavke kažnjivosti svojstvene svim KD
Kazneno djelo – radnja čovjeka kojom se ostvaruje biće kaznenog djela koje je protupravno i za koje postoji krivnja
KD = radnja + biće KD + protupravnost + krivnja
KD čine:
Radnja
Biće KD
Protupravnost
Krivnja
Bitan je redoslijed ovih elementa i moraju postojati sva četiri inače nema KD
Definicija se sastoji od objektivnih (radnja, biće, protupravnost) i subjektivnih (krivnja) elemenata
PONAŠANJE ČOVJEKA – samo čovjek može biti počinitelj KD
U KP su bitne samo vanjske manifestacije, a ne unutarnje (npr. Misli)
Čovjek odgovara za svoja
Čovjek odgovara za svoja djela, a ne za neke karakterne ili tjelesne osobine
Činjenje je voljni tjelesni pokret (isključuju se refleksivni, impulzivni pokreti) bez obzira da li se radi o konstruktivnom ili destruktivnom počinitelju
Nečinjenje je voljno propuštanje da se izvrši tjelesni pokret i to one radnje koju je netko bio dužan učiniti
Ponašanje čovjeka može biti:
Aktivno
Pasivno
S obzirom na to razlikujemo:
komisivni delikti - KD činjenja - kršenje neke prohibitorne norme (norme koja zabranjuje)
omisivni delikti - KD nečinjenja ili propuštanja - kršenje neke imperativne norme (norme koja zapovijeda)
komisivno-omisivni delikti - KD koja se mogu ostvariti činjenjem ili nečinjenjem ( npr. Čedomorstvo – dijete možemo udaviti, ali i pustiti ga na hladnom da se smrzne)
Češći su primjeri nečinjenja
Te radnje (delikti) uvijek dovode do posljedica, a nas zanimaju samo one radnje koje su u KZ-u opisane kao KD
Posljedice su promjene u vanjskom svijetu, a rezultat su ponašanja čovjeka bilo aktivnog ili pasivnog te dovode do toga da se utvrdi kazneno djelo
Najčešće su povrede nekog dobra kod kaznenog djela povrede (npr. Čast, moral...)
Kaznena djela ugrožavanja (prijetnja) kod kojih je ključna opasnost na koju se reagira da se spriječe povrede
Kaznena djela ugrožavanja:
KD konkretne opasnosti – opasnost je biće kaznenog djela – čl. 263. – opasnost koja je već nastupila
KD apstraktne opasnosti – opasnost nije nastupila, ali je ugrožavanje izvršeno na takav način da do opasnosti može doći – čl. 268. – to je apstraktna opasnost jer je to samo po sebi opasno pa se reagira da se spriječi kazneno djelo povrede

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]